Moj omiljeni napitak. Kava. Iz razloga koliko volim kavu jedan dan sam odlučila pronaći nešto o povijesti kave i tome kako se toliko „udomaćila“ gotovo kod svakog pojedinca.
POVIJEST KAVE
Vjeruje se da je kava otkrivena u Abesiniji u istočnoj Africi, na području današnje Etiopije oko 800. godine poslije Krista. tek u 17. stoljeću kava se probija u Europu.
Kako je, i zašto, kava osvojila svijet? Postoji nekoliko pretpostavki o počecima korištenja kave kao napitka.
Najpopularnija je ona koja kaže da je etiopski pastir Kaldi jednoga dana primjetio da se njegove koze "čudno" ponašaju nakon što su se najele bobica s njemu nepoznata grma. Kako su životinje postale prilično živahne Kaldi je i sam odlučio probati plodove.
Kako je, i zašto, kava osvojila svijet? Postoji nekoliko pretpostavki o počecima korištenja kave kao napitka.
Najpopularnija je ona koja kaže da je etiopski pastir Kaldi jednoga dana primjetio da se njegove koze "čudno" ponašaju nakon što su se najele bobica s njemu nepoznata grma. Kako su životinje postale prilično živahne Kaldi je i sam odlučio probati plodove.
Zaključio je da mu one vraćaju snagu pa je svoje otkriće podjelio s koptskim svećenicima u obližnjem samostanu.
Svećenici su usvojili naviku konzumiranja plodova koje bi najprije namočili u vodu i zatim pojeli dok bi vodu u kojoj su se bobice namakale popili.
Kava je prihvaćena među svećenicima jer ih je odražavala budnima za vrijeme dugotrajnih molitvi. Uz etiopske kopte kavu su koristili i pripadnici nekih drugih istočnoafričkih plemena i to tako da bi plodove jeli pomješane sa životinjskom masti. Takvi obroci održavali su im snagu prilikom dugih pješačenja.
Samo porijeklo imena kava vezano je za prostor Etiopije i Arapskog poluotoka.
Samo porijeklo imena kava vezano je za prostor Etiopije i Arapskog poluotoka.
Prema jednoj verziji naziv je izveden od imena etiopske provincije Kaffa dok su neki misle da današnji naziv kava dolazi od arapske riječi ghahweh – vino.
Vrlo rano je otkriveno da plodovi kave mogu fermentirati te se upravo na taj način kava u početku i spravljala.
KAVA U EUROPI
Kada je kava stigla u Europu nazivana je "arapskim vinom".
S prostora afričke visoravni kava je najkasnije do 9. st. prešla Crveno more i udomaćila se u Arabiji. Iz Arabije potječe napitak koji mi danas nazivamo kavom.
Negdje oko 1000. g. počeo se spravljati napitak od sušenih i isprženih sjemenki kave koji je ubrzo postao širom prihvaćen u čitavoj Arabiji. Središte trgovine kavom postao je grad Mocha u Jemenu prema kojem se i naziva jedna od najpopularnijih vrsta kave – caffe mocca. Arapi su brižno čuvali tajnu spravljanja kave, a za svaki pokušaj krijumčarenja biljke bila je predviđena smrtna kazna. Prodor kave prema Europi počeo je s osmanskim osvajanjima.
U Turskom se carstvu u 16. st. razvio običaj svakodnevnog ispijanja kave. Navika je uzela tolikog maha da su državne vlasti bile prisiljene uvesti zabranu konzumiranja kave jer su smatrale da to oduzima previše vremena sultanovim podanicima. Bez obzira na zabranu, polovicom 16. st. otvorene su u Istanbulu prve kavane.
1570. mletački je trgovci dovoze u Veneciju zajedno s duhanom.
Polovicom 17. st. otvorena je u Veneciji prva kavana, a uskoro su njezin primjer slijedili Milano, Torino, Genova i ostali talijanski gradovi.
Oko 1760. g. samo je u Veneciji postojalo više od 200 kavana. Kako je kava dolazila iz muslimanskih zemalja konzervativniji talijanski vjernici tražili su od pape da je zabrani jer su je smatrali "pićem nevjernika". Papa Clement VIII zahtjevao je da, prije zabrane, isproba novi napitak. Nakon što je kušao kavu, oduševljen njenziom aromom, odustao je od zabrane.
U Turskom se carstvu u 16. st. razvio običaj svakodnevnog ispijanja kave. Navika je uzela tolikog maha da su državne vlasti bile prisiljene uvesti zabranu konzumiranja kave jer su smatrale da to oduzima previše vremena sultanovim podanicima. Bez obzira na zabranu, polovicom 16. st. otvorene su u Istanbulu prve kavane.
1570. mletački je trgovci dovoze u Veneciju zajedno s duhanom.
Polovicom 17. st. otvorena je u Veneciji prva kavana, a uskoro su njezin primjer slijedili Milano, Torino, Genova i ostali talijanski gradovi.
Oko 1760. g. samo je u Veneciji postojalo više od 200 kavana. Kako je kava dolazila iz muslimanskih zemalja konzervativniji talijanski vjernici tražili su od pape da je zabrani jer su je smatrali "pićem nevjernika". Papa Clement VIII zahtjevao je da, prije zabrane, isproba novi napitak. Nakon što je kušao kavu, oduševljen njenziom aromom, odustao je od zabrane.
Turski pohod na Beč krajem 17. st. omogućio je i srednjoj Europi da se upozna s kavom. Nakon završetka bitke u turskim su šatorima pronađene vreće s kavom pa je 1683. otvorena prva kavana u gradu na Dunavu. Na zapad kontinenta kava je stigla posredstvom nizozemskih trgovaca.
Najprije je iz Arabije prokrijumčarena u Indiju, odakle se ubrzo proširila na nizozemske posjede u Indoneziji, naročito na otok Javu.
Europska potražnja za kavom toliko je narasla da je postalo neophodno proširiti područje njezinog uzgoja. Kava je već bila popularna u Europi i to uglavnom među aristokracijom jer je zbog malih količina njezina cijena bila izrazito visoka.
Jedan od velikih obožavatelja novoga napitka bio je i francuski kralj Luj XIV. Preko nizozemskih moreplovaca došao je u posjed nekoliko sadnica. Namjera mu je bila započeti uzgoj u Francuskoj. Ubrzo je uvidio da biljke ne podnose niske temperature i mraz pa je za potrebe uzgoja izgradio prve staklenike na svijetu.
Proizvodnja u staklenicima nije bila dovoljna da zadovolji rastuće potrebe, Luj XIV. zapovijedio je Gabrielu Mathieu de Clieu da uzme nekoliko biljaka i brodom ih prebaci do francuskih posjeda u Karibima. De Clieu je pristao na Martinique na kojemu je ubrzo procavao uzgoj kave pa je polovicom 18. st. na otoku raslo više od 15 milijuna grmova ove biljke. Nedugo nakon što je stigla na Martinique kava je dospijela i u Latinsku Ameriku. Na visoravnima ovoga kontinenta kava je naišla na podneblje slično onome u njezinoj pradomovini - Istočnoj Africi. Iz toga će razloga zbog uzgoj kave upravo na prostoru Latinske Amerike doživjeti svoj najveći uzlet.
Proizvodnja u staklenicima nije bila dovoljna da zadovolji rastuće potrebe, Luj XIV. zapovijedio je Gabrielu Mathieu de Clieu da uzme nekoliko biljaka i brodom ih prebaci do francuskih posjeda u Karibima. De Clieu je pristao na Martinique na kojemu je ubrzo procavao uzgoj kave pa je polovicom 18. st. na otoku raslo više od 15 milijuna grmova ove biljke. Nedugo nakon što je stigla na Martinique kava je dospijela i u Latinsku Ameriku. Na visoravnima ovoga kontinenta kava je naišla na podneblje slično onome u njezinoj pradomovini - Istočnoj Africi. Iz toga će razloga zbog uzgoj kave upravo na prostoru Latinske Amerike doživjeti svoj najveći uzlet.
Posljednji kontinent koji je usvojio uzgoj kave bila je Afrika, kontinent s kojeg je ova biljka i krenula na pohod po svijetu. Krajem 19. st. prve plantaže kave zasađene su u Tanzaniji i Keniji. Tako je kava postala prva poljoprivredna kultura koja se uzgajala u cijelome svijetu.
Danas prevladavaju dvije vrste kultivirane kave, Coffea arabica i Coffea robusta. Obje pripadaju rodu Coffea koji broji 25 različitih vrsta. Jedino se arabica i robusta komercijalno uzgajaju s time da većina svjetske proizvodnje otpada na arabicu dok se robusta manje uzgaja zbog svoga gorko-kiselog okusa. Vodeće zemlje po proizvodnji kave danas su Brazil, Kolumbija, Etiopija, Uganda, Angola, Indija i Indonezija.
Na svojem tisućugodišnjem putovanju kava seuspješno udomaćila na svim kontinentima. Crni napitak u nekoj od svojih bezbrojnih varijanti bio je, može se slobodno reći, svojevrsna prethodnica onoga što danas nazivamo globalizacijom.
Thank you for reading!
Keep On Smiling & be happy!:)
Nema komentara:
Objavi komentar
Let me know if you have comments, suggestions,any idea, all for the purpose of improving this site.
Thank you for sharing your opinions with me. I appreciate it a lot.